
Osnovana svega pet meseci posle nastanka prve jugoslovenske države, Komunistička partija Jugoslavije bila je jedna od prvih političkih stranaka s jugoslovenskom platformom, a do kraja je ostala i jedina s takvim usmerenjem. Bila je i prva politička stranka koja je ponela odrednicu „jugoslovenska“ u svom nazivu.
Prošla je kroz različite faze delovanja, od početnog izbornog uspeha po pravilima buržoaskog društva, do njene zabrane 1921. godine, zatim nastavljajući ilegalan rad, predvodeći narode Jugoslavije u Narodnooslobodilačkom ratu i revoluciji, do vodeće uloge u mirnodopskoj izgradnji društva, u drugoj polovini XX veka.
Nakon značajnog uspeha na izborima 1920. godine, kada je bila treća po snazi politička partija, te pobeda u mnogim gradovima uključujući i Beograd, uslijedila je 1921. godine njena zabrana, proganjanje njenih članova i ilegalan rad. U takvim uslovima bila je u stanju proceniti političke prilike, koje su vodile prema II sv. ratu. I bila je jedina politička snaga u zemlji idejno osposobljena, pripremiti i organizovati aktivan otpor neprijatelju i domaćim izdajnicima, povesti narod u oslobodilačku borbu i socijalističku revoluciju i izvojevati pobedu. U tom ratu od 1941-1945 godine partija je vodila najsnažniji partizanski revolucionarni pokret otpora u okupiranoj Evropi, koji je oslobodio svoju zemlju od fašističkih okupatora i njegovih domaćih pomagača, davši pri tome važan doprinos zajedničkoj pobedi antifašističke koalicije u II sv. ratu.
Nakon rata partija postaje vodeća politička snaga društva, 1952. godine menja ime u Savez komunista Jugoslavije i pod njegovim vođstvom narodi Jugoslavije doživljavaju najbrži ekonomski razvoj i do tada neviđen preobražaj društva, na području nauke, obrazovanja, kulture, životnih navika. Ostvarivši nakon dugih vekova tuđinske dominacije istinsku nezavisnost i puni državni suverenitet.
Pod vodstvom partije, uvedeno je prvo radničko samoupravljanje u svetu, kao jedinstveni primer prirodne pozicije rada u društvu, pri čemu radni čovek preuzima odgovornost za svoju sudbinu u svoje ruke. Taj je model postao predmetom zanimanja i izučavanja mnogih teoretičara u svetu iz područja društvenih i ekonomskih nauka.
Na spoljašnjem planu Jugoslavija je bila jedna od osnivača pokreta nesvrstanosti, koji je doprineo očuvanju svetskog mira u razdoblju hladnog rata. Čime su narodi ovih krajeva postigli najveći ugled u međunarodnim relacijama.